Količina polena u okolišu ovisi o geografskoj rasprostanjenosti pojedinih vrsta biljaka. Naprimjer, mnoge vrste trava (fam. Poaceae) su kosmopolitske i široko rasprostranjene u svim klimatskim područjima te je i alergija na te biljke značajno zastupljena. S druge strane, breza (Betula sp.), čiji polen ima izniman alergološki potencijal, biljka je sjevernih i umjerenih područja sjeverne hemisfere, tako da su izvan tih područja alergije na tu vrstu polena zanemarive ili ih nema. U poljoprivrednim područjima gdje su velike površine zasijane žitaricama koje spadaju u porodicu Cereale, učestalost alergije na polen vrsta iz te porodice su također značajne.
Metoda polinacije je vrlo značajan faktor distribucije polena u zraku. Polen biljaka koji se prenosi vjetrom (anemofilne biljke) bit će u zraku u značajnim koncentracijama, dok polen biljaka koje se oprašuju kukcima (entomofilne biljke) gotovo da se neće pojavljivati u zraku ili će mu koncentracije biti zanemarive.
Veličina i struktura polenskih zrnaca dva su parametra koja određuju dužinu i udaljenost prijenosa vjetrom te dubinu ulaska u dišni sistem. Samo polen manji od 50 μm može biti prenesen na veće udaljenosti. Npr., polen kukuruza koji ima veličinu veću od 50 μm ima samo lokalni alergogeni značaj.
Neotkrivenost alergenskog potencijala polena nekih biljnih taksona uglavnom se odnosi na biljke tropskog pojasa, zbog brojnosti vrsta. Alergenski aktivne komponente polena su polenski alergeni, proteinskog i glikoproteinskog sastava, topivi u vodi, čija se molekularna masa kreće u rasponu 5-70 kDa. Alergogene biljke obično su nosioci cijelog niza alergena: npr. iz polena breze izolirano je 29 alergena, dok polen biljke Ambrosia artemisifolia (elatior) – ili jednostavno ambrozija, sadrži brojne alergene, od kojih je 22 dobro poznato, 6 ih se smatra alergološki najznačajnijima, od kojih je na samo jedan – tzv. Amb a 1 senzibilizirano čak oko 95% bolesnika sa izuzetno visokim titrom IgE protutijela. Brojne naučne studije pokazale su da alergeni napuštaju polensko zrnce odmah po kontaktu s vlažnom sluznicom (unutar nekoliko sekundi). Među najpotentnije ili najčešće polenske alergene biljaka umjerenog klimatskog područja spadaju alergeni prikazani u tablici.
Tablica 3. Polenski alergeni biljaka umjerenog klimatskog područja prema alergogenom potencijalu
| BILJNI TAKSON | ALERGENSKI POTENCIJAL POLENA |
|---|---|
| Betula - breza | VRLO VISOK |
| Poaceae - trave | |
| Ambrosia - ambrozija | |
| Artemisia - pelin | |
| Parietaria - crkvina | VISOK |
| Corylus - lijeska | UMJEREN DO VISOK |
| Alnus - joha | |
| Fraxinus - jasen | |
| Platanus - platana | |
| Castanea - pitomi kesten | |
| Ligustrum - kalina | |
| Rumex - kiselica | |
| Taxaceae - tise | UMJEREN |
| Cupressaceae - čempresi | |
| Ulmus - brijest | |
| Quercus - hrast | |
| Acer - javor | NIZAK DO UMJEREN |
| Carpinus - grab | |
| Juglans - orah | |
| Aesculus - divlji kesten | |
| Fagus - bukva | |
| Plantago - trputac | |
| Chenopodiaceae - loboda | |
| Populus - topola | NIZAK |
| Salix - vrba | |
| Tilia - lipa | |
| Pinus - bor | VRLO NIZAK |
| Abies - jela | |
| Picea - smreka |
