Simptome alergijskog rinitisa koji se javljaju tokom cijele godine, a nisu u vezi sa sezonskim cvjetanjem trava, drveća i korova mogu uzrokovati različiti alergeni koji potječu od životinja, zatim mikroorganizmi iz porodice pauka, tzv. grinje, te spore plijesni, kao i žohari.
Alergijski rinitis kao alergijska reakcija na životinje
Alergija na životinje nastaje kao reakcija organizma na strane čestice, alergene koji su sadržani u izlučevinama lojnih i pljuvačnih žlijezda, a nakon kontakta s peruti i izlučevinama najčešće mačke, psa, ptica, ali i drugih životinja. Dlaka životinje sama nije uzrok alergije. Alergijski rinitis mogu uzrokovati životinje koje nemaju dlaku (uključujući miševe i konje). Alergiju pokreću alergeni najčešće u ljuskicama koje se kod životinja slično kao i kod čovjeka odvajaju prilikom uobičajenog fiziološkog procesa obnove kože, a sadrže alergene. Perut se, s obzirom na to da je riječ o laganim česticama, širi zrakom te se može taložiti po namještaju, predmetima u svakodnevnom životnom prostoru i podnim površinama. Zbog toga alergija može nastati ne samo zbog direktnog kontakta sa samom životinjom nego uopće boravak u prostorijama s alergenima koji potječu od životinja može biti pokretač simptoma alergijskog rinitisa. U životinje koje uglavnom uzrokuju alergijski rinitis spadaju, kao najčešće zastupljeni kućni ljubimci, psi i mačke. Zapaženo je da su rizik od pojave, kao i uopće dinamika pojavljivanja simptoma alergijskog rinitisa zbog alergije na životinje srazmjerni vremenu koje čovjek provodi sa životinjama. Zbog toga su osobe koje imaju kućne ljubimce ili su zbog posla izloženije kontaktu sa životinjama (veterinari npr.) podložnije nastanku alergijskog rinitisa.
Alergijski rinitis kao alergijska reakcija na grinje
Grinje kao mali mikroorganizmi iz porodice pauka nisu same po sebi opasne, ali, slično kao kod životinja, problem predstavljaju proizvodi grinja, tj. otpadne supstance koje grinje izlučuju. Grinje najčešće borave u kućnoj prašini, ali i madracima, tepisima, krevetima, zavjesama, presvlakama namještaja i posteljini. Nije ih lako suzbiti jer su vrlo prilagođene preživljavanju u svim klimatskim uvjetima i na svim nadmorskim visinama iako im najviše odgovaraju temperaturni uvjeti između 20 i 25⁰C te vlažnost između 60 i 70 posto. Alergeni koji se nalaze u otpadu grinja imaju vrlo veliki potencijal da kod prijemčivih osoba uzrokuju alergijske simptome.
Alergijski rinitis kao alergijska reakcija na plijesan
Pod plijesni se podrazumijevaju gljivice koje najviše vole zatvorene, slabo prozračne te neprovjetravane i vlažne prostore. Inače su vrlo rasprostranjene u različitim okruženjima, uključujući i vanjske prostore. Najčešća plijesan koja uzrokuje alergije su Alternaria, Aspergillus, Cladosporium i Penicillium. Spore, kao posebne tvorevine plijesni, šire se svuda u prostoru strujanjem zraka, a mogu se prenijeti i dodirom, uzrokuju alergijske reakcije koje se mogu manifestirati kao simptomi alergijskog rinitisa.
Alergijski rinitis kao alergijska reakcija na žohare
Alergija na žohare predstavlja veliki zdravstveni problem u mnogim dijelovima svijeta. Ukoliko u kućanstvu u urbanim sredinama postoje žohari, prisustvo njihovih alergena smatra se značajnim faktorom rizika za nastanak alergija, uključujući alergijsku astmu.
