Kontinuiran i brz porast broja alergičnih osoba izaziva zabrinutost naučne zajednice širom svijeta te se alergije proglašavaju „epidemijom 21. stoljeća“. U nastojanju da se objasne uzroci takve pojave, postavljene su mnoge naučne hipoteze.
Iako je povezanost alergija i mikroba široko prihvaćena, ideja kako više preboljelih infekcija u djetinjstvu smanjuje rizik od kasnijih alergija u stručnim krugovima danas je odbačena. Temelj teorije bila je „hipoteza higijene“, prema kojoj je veći broj alergija posljedica bolje higijene. Imunolozi su uočili kako su alergije češće u manjim porodicama pa su pretpostavili da je tome uzrok što djeca iz takvih porodica nešto rjeđe boluju od infekcija. Naravno, izlaganje mikrobima tokom prvih nekoliko mjeseci života igra važnu ulogu u razvoju i jačanju imunog sistema, ali nema dokaza kako bi “obične” infekcije, poput prehlada, mogle sprječavati alergiju.
Također, postojala je i ideja da smo čišćenjem stvorili „sterilno“ okruženje. Pretjerano korištenje sredstava za čišćenje i osobnu higijenu ranije se često smatralo uzrokom alergija, osobito antibakterijski sapuni. No, dnevno čišćenje domaćinstva gotovo da uopšte ne mijenja količinu mikroba niti pretjerano utječe na mikrobe koji žive na nama, jer se mikrobi koje uklonimo čišćenjem vrlo brzo nadomjeste onima s naše kože, s ljubimaca, iz prašine ili sirove hrane. S druge strane, ciljano korištenje dezinfekcijskih sapuna, npr. prilikom pripremanja hrane, drastično smanjuje rizik od opasnih zaraza.
Osim toga, većina ljudi smatra kako su upravo umjetne hemikalije najveći alergen, no ljudi su znatno češće alergični na prirodne tvari, od jaja i orašastih plodova, preko ambrozije i polena, do grinja i peruti ljubimaca.
Slabija higijena ne bi smanjila broj alergija, već bi samo povećala rizik starih i novih bolesti izazvanih mikrobima koji su se razvili tokom zadnjih 10.000 godina, otkako živimo u naseljima.
