Alergija u brojevima

Posljednjih 50 godina učestalost pojave alergija u industrijaliziranom svijetu kontinuirano raste. Širom svijeta alergijski rinitis pogađa 10-30% populacije. U svjetskoj populaciji kod oko 40% osoba nalazimo povišene razine imunogobulina E (IgE) kao znak preosjetljivosti na strane proteine. Među djecom školskog uzrasta širom svijeta, procenat osjetljivosti na bar jedan od najčešćih alergena trenutno dostiže 40–50%. U toku života kožna alergija (urtikarija) javit će se kod oko 20% osoba širom svijeta. U…

12 najinteresantnijih rijetkih alergija

Oko 80% svih alergija otpada na sezonski alergijski rinitis (uzrokovan polenom) ili perenijalni, cjelogodišnji rinitis (uzrokovan uglavnom kućnim alergijama na plijesan -buđ, dlake kućnih ljubimaca ili kućne grinje). Pored ovih čestih, postoje i neke veoma rijetke alergije…

Da li je alergija nova bolest?

Riječ alergija (grč. „allos“ = drugačije; „ergon“ = napraviti) kao novi naučni termin uvodi austrijski pedijatar Clemens von Pirquet 1906. godine u svojoj knjizi „Alergija životnih razdoblja“. Terminom „alergija“ Von Pirquet je postavio konceptualni okvir za razumijevanje bilo kojeg oblika promijenjene biološke reaktivnosti nakon ulaska strane tvari u organizam. Iako je termin „alergija“ relativno novijeg datuma, alergije nisu nove bolesti.   Najstariji zapis alergijske reakcije potječe iz starog Egipta i…

Da li rjeđe obolijevanje od infekcija tokom djetinjstva i „pretjerana“ čistoća dovode do češće pojave alergija

Kontinuiran i brz porast broja alergičnih osoba izaziva zabrinutost naučne zajednice širom svijeta te se alergije proglašavaju „epidemijom 21. stoljeća“.  U nastojanju da se objasne uzroci takve pojave, postavljene su mnoge naučne hipoteze.   Iako je povezanost alergija i mikroba široko prihvaćena, ideja kako više preboljelih infekcija u djetinjstvu smanjuje rizik od kasnijih alergija u stručnim krugovima danas je odbačena. Temelj teorije bila je „hipoteza higijene“, prema kojoj je veći…

Kako razlikovati alergiju od prehlade?

Počevši od curenja nosa i kihanja do glavobolje i osjećaja svrbeža ili peckanja u grlu, simptomi prehlada i alergija mogu se preklapati u značajnoj mjeri. Postoji li način da odredite da li su vaši simptomi uzrokovani alergijom ili pak prehladom/gripom? Kao prvo, od pomoći će vam biti ukoliko obratite pažnju na to šta uzrokuje alergiju, a šta prehladu.   Alergijska reakcija je zapravo odgovor imunog sistema organizma na supstance koje…

Najvažniji alergeni u zraku

Aeroalergeni su sve čestice koje se nalaze u zraku, a mogu uzrokovati alergijsku reakciju. Izlaganje aeroalergenima uzrokuje alergijske bolesti dišnog sistema kod određenog dijela populacije, najčešće rinokonjunktivitis i astmu.   U aeroalergene svrstavamo polen, spore gljiva i plijesni (buđi), dlake, epitel i izlučevine sisavaca, komadiće tijela i izlučevine člankonožaca (najčešće grinje i žohari), komadiće biljnoga tkiva i sl. Aeroalergenske čestice koje prevladavaju u otvorenim prostorima su polen i spore gljiva…

Najčešće alergogene biljke

Količina polena u okolišu ovisi o geografskoj rasprostanjenosti pojedinih vrsta biljaka. Naprimjer, mnoge vrste trava (fam. Poaceae) su kosmopolitske i široko rasprostranjene u svim klimatskim područjima te je i alergija na te biljke značajno zastupljena. S druge strane, breza (Betula sp.), čiji polen ima izniman alergološki potencijal, biljka je sjevernih i umjerenih područja sjeverne hemisfere, tako da su izvan tih područja alergije na tu vrstu polena zanemarive ili ih nema….

Alergijski semafor

Prema skupinama polena napravljena je skala po kojoj se određuje nastanak simptoma kod alergičnih osoba na polen u odnosu na njegovu koncentraciju u zraku. Radi bolje vizualne preglednosti svaka je razina polena obilježena drugom bojom („alergijski semafor“). Crvena boja označava visoku i veoma visoku, žuta boja srednju, a zelena nisku razinu (koncentraciju) ili odsustvo polena u zraku. Dnevna mjerenja i izvještavanja o razinama polena u zraku u određenom geografskom području…

Polenski kalendar

U našem klimatskom području polen drveća pojavljuje se zimi (primorsko područje) te kasna zima –proljeće (kontinentalno područje). Polen trava pojavljuje se u kasno proljeće – ljeto, a polen korova u kasno ljeto – jesen.   Kalendari cvjetanja ili polenski kalendar predstavlja dragocjenu pomoć ljekarima i pacijentima koji boluju od polenske alergije, jer im daju orijentaciju za provođenje prevencije, terapije i samopomoći. No, problem je što se ne može potpuno precizno…

Praktični savjeti za olakšavanje tegoba koje uzrokuju sezonske alergije

redovno pratite bioprognozu i po mogućnosti polenski kalendar. izbjegavajte izlaske van kuće tokom visokih koncentracija polena biljaka na koje ste alergični. tokom sezone cvjetanja, držite zatvorene prozore na kući/stanu i u automobilu. ugradite klima uređaj jer on smanjuje količinu polena za 90%. Koristite klima uređaje sa polenskim filterom. Promjenite filtere prije sezone cvjetanja ili čak svaki mjesec tokom sezone visoke koncentracije polena u zraku. izbjegavajte boravak i tjelesnu aktivnost u…